| Sažetak | Svrha rada bila je analizirati povezanost trodimenzionalne morfologije lica osoba sa skeletnom
malokluzijom klase III s kvalitetom života, učinak ortodontsko-kirurškog liječenja te
povezanost izmijenjene morfologije lica s promjenama u funkcioniranju osoba u
psihosocijalnim aspektima i oralnoj funkciji.
Uzorak je činilo 25 pacijenata – 17 žena (68%), dobi od 18 do 38 godina sa skeletnom
malokluzijom klase III kod kojih je provedeno ortodontsko-kirurško liječenje. Analizirana je
morfologija lica na fotografijama u sagitalnoj, vertikalnoj i transverzalnoj dimenziji prije i
nakon liječenja. Ispitanici su u oba navrata reportirali zabrinutost zbog estetike lica, svjesnost
izgleda lica, društveni aspekt dentofacijalnog deformiteta te oralnu funkciju instrumentom
Upitnik ortognatske kvalitete života.
Povećanje visine srednje trećine lica bilo je povezano s povećanjem narušenosti oralne funkcije,
a povećanje visine donje trećine lica s povećanjem svjesnosti o deformitetu lica (r=0,625-0,536;
p≤0,018). Liječenjem se smanjio kut konveksiteta lica, kut gornje usnice, visina gornje usnice,
asimetrija, mentolabijalni kut te visine donje trećine lica (p≤0,001; r=-0,671-(-0,877)).
Ortodontsko-kirurška terapija najviše je smanjila zabrinutost zbog estetike lica (p<0,001; r=-
0,866), a najmanje svjesnost deformiteta (p=0,040; r=-0,470). Sa smanjenjem mentolabijalnog
kuta linearno se smanjivala zabrinutost zbog estetike lica (r=0,505; p=0,027), a sa smanjenjem
asimetrije lica povećavala se svjesnost o izgledu lica (r=-0,493; p=0,032).
Zaključno osobe sa skeletnom malokluzijom klase III više primjećuju frontalni aspekt lica nego
profil. Ortognatska kirurgija trodimenzionalno mijenja morfologiju lica, najviše prominenciju
brade i izgled usana, dok pacijenti najviše primjećuju korekciju asimetrije i profil donje usne. |
| Sažetak (engleski) | The purpose of the paper was to analyse the relationship between three-dimensional facial
morphology in people with skeletal class III malocclusion and quality of life, the effect of
orthodontic-surgical treatment and relationship between facial morphology changes and
changes in psychosocial aspects and oral function.
The sample consisted of 25 patients – 17 females (68%), aged 18 to 38 with skeletal class III
malocclusion who underwent orthodontic-surgical treatment. Facial morphology was analysed
from photographs in sagittal, vertical and transverse dimension before and after treatment. In
both cases, using the Orthognatic Quality of Life Questionnaire, respondents reported facial
aesthetic concern, awareness of dentofacial deformity, social aspect of dentofacial deformity
and oral function.
An increase in the midface height was associated with increased oral function impairment, and
an increase in the lower face height with increased awareness of dentofacial deformity (r=0.625
0.536; p≤0.018). Treatment reduced facial convexity angle, upper lip angle, upper lip height,
asymmetry, mentolabial angle and lower face height (p≤0.001;r=-0.671-(-0.877)). Orthodonticsurgical therapy mostly reduced facial aesthetic concern (p<0.001; r=-0.866) while awareness
of dentofacial deformity was reduced with lower effect (p=0.040; r=-0.470). Mentolabial angle
reduction caused linear decrease of facial aesthetic concern (r=0.505; p=0.027). Facial
asymmetry reduction caused increased awareness of dentofacial deformity (r=-0.493; p=0.032).
In conclusion, patients with skeletal class III malocclusion notice the frontal aspect of the face
more than the profile. Orthognathic surgery changes facial morphology in three dimensions,
especially chin prominence and lip appearance. Patients mostly notice correction of asymmetry
and lower lip profile. |
